Naše gore list: Znanstvenica Martina Perić Bakulić na splitskom KTF-u

Doc. Martina Perić Ba kulić dolazi s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu gdje radi kao docentica pri Zavodu za matematiku i fiziku. Doktorirala je na doktorskom studiju biofizike u području prirodnih znanosti, polje fizika, na temu teorijskog istraživanja optičkih svojstava nanostrukturiranih materijala kao biosenzora, pod mentorstvom prof. Vlaste Bonačić-Koutecky. Još tijekom diplomskog studija razvila je strast prema istraživanju i "šetnji" između znanstvenih disciplina u potrazi za odgovorima na složena pitanja.

- Moj znanstveni put obilježila su vrijedna iskustva stečena pod mentorstvom iznimne znanstvenice, koja mi je pružila uvid u različite pristupe rješavanju problema, kao i u važnost međunarodne suradnje i upornost u ostvarivanju rezultata unatoč ograničenjima lokalne sredine. Kao asistentica u Centru izvrsnosti za znanost i tehnologiju imala sam priliku da moje publikacije budu predstavljene na naslovnicama raznih časopisa - kazala je Perić Bakulić. Svojim radom dobila je i stipendiju Vlade Republike Francuske za stručno usavršavanje na Sveučilištu Claude Bernard.

Bliska suradnja

S kolegicom izv. prof. Željkom Sanader Maršić (PMF), voditeljicom projekta "Development of Artificial Enzvmes for The Photoconversion of Waste to Hvdrogen", razvila je blisku teorijsku suradnju, kao i s dr. se. Antonijom Mravak, višom asistenticom na KTF-u, te dobitnicom prestižne stipendije Nacionalnog programa "Za žene u znanosti" 2023. godine, koji organiziraju L'Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija. Sve tri aktivno sudjeluju u COST akciji CA21101 "Confined Molecular Svstems: From a New Generation of Materials to the Stars", koja istražuje svojstva nanoklastera i njihove potencijalne primjene, a njihova suradnja temelji se na kombinaciji teorijskih i eksperimentalnih pristupa. Upravo su ove tri znanstvenice zajedničkim radom nedavno objavile dva značajna rada.

- Radi se o izvrsnim rezultatima objavljenima u prestižnim časopisima značajnog faktora utjecaja, Nanoscale i Nanoscale Horizons. Ovi rezultati plod su dugogodišnjeg, predanog rada sa suradnicima u Kanadi i Francuskoj. U časopisu Nanoscale Horizons, gdje sam dopisni autor, naši rezultati su dodatno naglašeni naslovnom stranicom, koja uključuje umjetničku reprezentaciju istraživanja - kazala je Perić Bakulić.

Dva objavljena rada

U časopisu Nanoscale objavljenje rad realiziran pod vodstvom izv. prof. Željke Sanader Maršić te prof. Dušice Mavsinger iz Kanade.

- Ovaj rad bavi se istraživanjem nanoklastera zlata, sićušnih čestica zlata u nanoveličini, koji bi mogli igrati ključnu ulogu u zaštiti stanica mozga. Ti nanoklasteri nisu samo bezopasni za stanice, već su pokazali sposobnost da ih štite od štetnih molekula poznatih kao reaktivni kisikovi spojevi (ROS), koje često uzrokuju oštećenja stanica, posebno u uvjetima stresa ili bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Koristeći napredne laboratorijske i računalne metode, otkriveno je da ovi nanoklasteri mogu "surađivati" s važnim staničnim proteinima, kao što su TFEB i HMGB1. Ovi proteini imaju ključnu ulogu u obrambenim mehanizmima stanice, pomažući u odgovoru na stres i očuvanju zdravlja stanica - objasnila je Perić Bakulić, dodavši kako rezultati ovog istraživanja otvaraju mogućnosti za daljnja istraživanja u liječenju neuroloških poremećaja mogle bi se razvijati terapije koje koriste ove nanoklastere za smanjenje oštećenja u mozgu uzrokovanih oksidativnim stresom, što bi potencijalno moglo usporiti ili spriječiti napredovanje nekih neurodegenerativnih bolesti.

Drugi rad, objavljen u Nanoscale Horizons, rezultat je dugogodišnje suradnje s grupom iz Instituta za svjetlost i materiju u Lyonu.

- Imala sam čast biti dopisni autor uz prof. Rodolphea Antoinea i prof. Manzhou Zhoua. Profesor Zhou, vodeći svjetski stručnjak u području nanomaterijala, doprinio je ovom istraživanju svojim opsežnim znanjem o sintezi i karakterizaciji metalnih nanoklastera. Istraživanjem njihovih optičkih svojstava i primjena u katalizi i biomedicini s više od 440 znanstvenih radova citiranih više od 22.000 puta, profesor Zhou značajno je unaprijedio razumijevanje i razvoj nanoklastera. Ovaj rad istražuje nanoklastere srebra, male čestice obavijene organskim molekulama i kako dodavanje malih količina drugih metala, poput platine, mijenja njihova svojstva. Posebno je istaknuto njihovo izvanredno svojstvo hiperpolarizabilnosti. Ova jedinstvena karakteristika otvara vrata novim mogućnostima ubiološkom oslikavanju i biosenzorici. Na primjer, nanoklasteri s ovakvim svojstvima mogli bi omogućiti detaljnije i dublje snimanje unutar ljudskog tijela, čak i kroz optički neprozirna tkiva. U dijagnostici bi to značilo ranije otkrivanje bolesti poput raka ili neurodegenerativnih poremećaja, uz manje invazivne postupke. Osim toga, takva preciznost u promatranju bioloških procesa na molekularnoj razini mogla bi ubrzati razvoj ciljanih terapija. Uvođenjem ovih nanoklastera kao markera, liječnici bi mogli bolje pratiti odgovor na terapiju ili otkriti mikroskopske promjene koje prethode ozbiljnijim simptomima. Ova otkrića obećavaju revoluciju u personaliziranoj medicini i i unaprijeđenje liječenja bolesti koje danas predstavljaju velik izazov - kazala je Perić Bakulić.

Napredak i nova istraživanja

Ova otkrića otvaraju nove mogućnosti za razvoj personalizirane medicine, usmjerene na rano otkrivanje i liječenje složenih bolesti poput neurodegenerativnih poremećaja i raka, ali i predstavljaju važan korak u nastojanjima znanstvene zajednice da unaprijedi medicinsku praksu i doprinese zdravlju čovječanstva.

Znanost ne miruje, pa je tako doc. Perić Bakulić s kolegicom dr. se. Margaritom Bužančić Miloslavljević, objavila i teorijski rad na temu novih generacija solarnih ćelija u časopisu Nanomaterials.

- Posebno me oduševila podrška i inspiracija koje sam pronašla u svom novom radnom okruženju. Okružena sam iznimnim znanstvenicama poput doc. Marine Tranfić Bakić, doc. Sanje Radman i dr. se. Ite Hajdin, koje svojim znanjem i entuzijazmom potiču kreativnu razmjenu ideja i sinergiju teorijskog i eksperimentalnog pristupa. Njihova podrška i suradnja neizmjerno su mi važni za daljnje napredovanje i ostvarivanje novih znanstvenih iskoraka. Također, osjećam duboku zahvalnost prema dekanu prof. Matku Ercegu i prodekanima i prodekanicama Kemijsko-tehnološkog fakulteta, čije povjerenje i motivirajuće riječi predstavljajupravi "vjetar u leđa" za početak mog rada na fakultetu. Uz to, iznimno sam uzbuđena oko jednog posve novog pravca istraživanja koji smo tek počeli razvijati, ali više detalja o njemu zasad ne mogu otkriti. Vjerujem da će potencijalni rezultati otvoriti vrata neočekivanim primjenama i iznenaditi nas mogućnostima koje nanoklasteri plemenitih metala mogu pružiti - zaključila je Perić Bakulić, dodavši da je okružena ženama koje ostvaruju iznimne rezultate.

- Mogu reći da je zaista inspirirajuće vidjeti toliki broj žena koje uspješno vode projekte i doprinose napretku u svojim područjima. Za žene u znanosti, put do viših pozicija i dalje nije bez izazova. Iako žene čine značajan postotak studenata i diplomiranih osoba u STEM područjima, na višim pozicijama, kao što su profesori, voditelji istraživačkih grupa ili članovi upravnih tijela, i dalje dominiraju muškarci. Biti znanstvenica danas znači raditi u okruženju koje nudi mnogo mogućnosti, ali i suočavati se s izazovima. Tehnološki napredak i lakša globalna povezanost svakako su olakšali znanstveni rad, omogućujući lakšu suradnju i pristup informacijama, stoga je biti znanstvenica danas puno lakše nego što je to bilo prije nekoliko desetljeća - dodala je doc. Perić Bakulić istaknuvši ženski lika koji ju je inspirirao ka znanstvenom putu, a to je doktorica Scullv iz Dosjea X. - Njezina sposobnost da balansira između racionalnog znanstvenog razmišljanja i intuicije, u kombinaciji s nepopustljivom željom za traženjem istine, uči vjerovati u vlastite sposobnosti, bez obzira na to što drugi misle. Međutim, unatoč svim dostignućima, suočavamo se s izazovima u tome kako od najranije dobi zadržati prirodnu radoznalost i kreativnost koju djeca iskonski posjeduju. Nažalost, obrazovni sustav u Hrvatskoj, iako pun potencijala, često ne uspijeva podržati tu znatiželju na način koji bi djeci omogućio da se razvijaju kao budući znanstvenici i istraživači - zaključila je Perić Bakulić.

Željka Sanader Maršić, Antonija Mravak i Martina Perić Bakulić

Izvor: Universitas, siječanj 2025.