Imotski prvi po stopi nataliteta u Hrvatskoj
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o demografskim kretanjima stanovništva u Hrvatskoj. Tako je u 2024. rođeno 32.069 beba, 101 manje nego 2023. godine, čime je nastavljen trend usporavanja manje rođene djece. U 8 županija ipak je povećan broj rođenih beba, četiri su na kontinentu i 4 jadranske županije, te u 68 gradova, od čega više u onima u kontinentalnom dijelu zemlje, a od toga je 11 slavonskih gradova. Najveći rast rođenih beba među županijama bilježe Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Bjelovarsko-bilogorska županija, a u plusu su još Istarska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka.
Najveći postotni rast rođenih beba imalo je od top deset, šest jadranskih gradova. Najveći rast imao je Nin, za gotovo 43 posto, a slijede: Cres s rastom od 40 posto, Supetar za 38 posto.
U 2024. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 195 osoba ili 0,4 % manje nego u prethodnoj godini, od čega više žena. Upravo taj podatak najviše poboljšava sliku prirodnog prirasta čija je stopa i u 2024. na razini zemlje bila negativna i iznosila je -4,9 (-19.011 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,8. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći i lani u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2043, uz vitalni indeks 45,6.
Pozitivan prirodni prirast imalo je 35 gradova/općina, a negativan 517 gradova/općina i Grad Zagreb. Najveći prirodni prirast je u Solinu, gdje je bilo 74 više rođenih nego umrlih, u Metkoviću 48, Dugom Selu 46, Imotskom 43, Sinju 16 i Vrgorcu 10. Brojčano, najveći broj rođenih beba bio je u 2024. godini u Splitu 1.298 beba, Osijeku 725, Zadru 682, Rijeci 609, Velikoj Gorici 567... Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) u 2024. iznosila je 13,2.
Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2024. iznosila je 8,3. Na 1000 stanovnika najviše je rođenih bilo u Imotskom 13,22, zatim Vrgorcu 12,81, Metkoviću 12,21, Dugom Selu 11,54, Sinju 11,30, Solinu 11,18, Ninu 11,09, Supetru 10,87, Našicama 10,43 i Pazinu 10,39.
Evo i tablice kretanja broja stanovništva po lokalnim jedinicama samouprave na području Imotske krajine:
Od osam općina najviše rođenih i umrlih bilo je u Podbablju (54 / 52), najveći prirodni prirast je u Zmijavcima (22), a najmanji odnosno negativan u Runovićima, gdje je tijekom prošle godine bilo 21 više umrlih nego rođenih (-21). Lani je ukupno u gradu Imotskom i 8 općina sklopljeno 167 brakova, najviše u Imotskom (54) i Podbablju (27). Zabilježeno je i 18 razvoda, najviše u Imotskom (9) i Prološcu (3), dok u Lovreću i Zmijavcima nije bilo razvedenih brakova. Pet općina bilježi negativni vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) u 2024. godini, najveći ima grad Imotski (155,1), tek nešto manji pozitivni vitalni indeks bilježi Zagvozd (153,8), slijede Proložac i Podbablje. Kada se zbroje grad Imotski i općine, prosječni vitalni indeks iznosi 91,4, što znači da i dalje pomalo demografski odumiremo, jer je bilo više umrlih nego rođenih.
